U narednim mjesecima vježba “Odbrana Evrope”, na rusku granicu stiže 20.000 američkih vojnika

Od kraja januara sprovodi se velika američka vojna vježba, suglašena s NATO-om – “Odbrana Evrope 20”. Vojne vježbe neće biti sprovođene u BiH gdje NATO računa na punu podršku OSA-e i ostalih službi kada je riječ o suzbijanju ruskog utjecaja.
Deseci hiljada vojnika, tenkova i druge opreme će tokom idućih mjeseci biti transportirani kroz Evropu do Poljske i baltičkih država. U Francusku, Belgiju, Nizozemsku i Njemačku će brodovima i zrakoplovima stići 20.000 američkih vojnika i 13.000 komada opreme. Odatle će konvoji preko 12 ruta preći oko 4.000 kilometara. U vježbi sudjeluje ukupno 37.000 vojnika iz 19 zemalja i oko 20.000 komada opreme. Vježba će trajati pet mjeseci, piše Deutsche Welle.

Od sredine februara će sve to biti vidljivo i na njemačkim cestama. Bundeswehr i američka vojska jamče da će to u najmanjoj mogućoj mjeri smetati stanovništvu, te da će se najveći dio transporta odvijati noću između 22 i 6 sati.

“Ako sve bude išlo kako treba, to neće biti ni primijećeno”, rekao je general pukovnik Martin Schelleis, inspektor baze Bundeswehra, za novinsku agenciju dpa. Stranka Ljevica pozvala je na proteste protiv tih vojnih vježbi. Ona ih je označila kao provociranje Rusije i kao “neodgovorno zveckanje oružjem”.

Baltičke zemlje i Poljska su članice NATO-a. One čine istočno krilo Saveza i direktne su komšije Rusije. Istovremeno, radi se o još vrlo mladim članicama NATO-a. Poljska je pristupila 1999., baltičke zemlje 2004. Zbog toga one nemaju određene strukture, na primjer, infrastrukturu za transport teškog oruđa ili glavna zapovjedništva NATO-a, rekla je za DW Claudia Major, stručnjakinja za sigurnosnu i odbrambenu politiku Zaklade za nauku i politiku (SWP). Između ostalog, i zbog toga se, kako kaže, vježbe održavaju na istočnom krilu NATO-a.

Još jedan razlog za vojne vježbe je 2014. godina. Tada se sigurnosna situacija za zemlje NATO-a promijenila: izbio je rat u Ukrajini i Krim je anektirala Rusija. Evropska komisija je na to saopćila da bi Ukrajina dugoročno trebala postati članica EU-a.

“To je za mnoge Evropljane bio alarm. Sigurnosni poredak koji je Evropa mislila da ima s Rusijom, više nije funkcionirao. Rusija više nije bila strateški partner. To znači da i Europljani moraju ponovo brinuti o pitanju: kako se mi u Evropi zapravo možemo braniti”, kaže Claudia Major.

U Bosni i Hercegovini neće biti sprovođene vojne vježbe u okviru vježbe “Odbrana Evrope 20”, ali to ne znači da BiH i dalje ostaje jedan od važnih partnera NATO-a u ovom dijelu Evrope – posebno kada je riječ o suzbijanju prodiranja Rusije na ove prostore.

Definitivno najvažniji partneri i oslonci NATO-a u BiH jesu Oružane snage BiH i Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) BiH. U narednom periodu Oružane snage BiH trebale bi biti modernizovane, a kompletan odbranbeno-sigurnosni sektor reformisan u skladu s Programom reformi koji je Predsjedništvo BiH dostavilo NATO-u.

Zapadni Balkan iznimno je važan NATO-u u odbrani od ruskog utjecaja, a koji je ranije isplivao na površinu u Crnoj Gori i Makedoniji. BiH, prije svega zahvaljujući aktivnostima OSA-e, u proteklom periodu uspjela je spriječiti rusko prodiranje u našu zemlju, a OSA se pokazala i kao pouzdan partner NATO-a u Crnoj Gori i Makedoniji.

Predstavnik Sjevernoatlantskog saveza za Rusiju i Zapadni Balkan Robert Pszczel prošle godine je izjavio kako smatra da nije dovoljno samo verbalno odgovoriti na “ruski utjecaj” u regiji.